Sektorska rasprava u području kulture i turizma: Kako oploditi mrtve kapitale i privući turiste?

Treću po redu javnu sektorsku raspravu iz područja kultura i turizma pohodilo je jučer (14. listopada) dvadesetak zainteresiranih Pazinaca održanu u dvorani Istra pazinskog Spomen doma. Projekt su predstavili moderator Igor Bajok, Suzana Jašić iz nositelja projekta udruge Gong, Marina Tomišić ispred gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proračun dok se na proračun Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti osvrnula pročelnica Nevija Srdoč.
Pritom je istakla da se najveći dio proračuna u 2014. godini odnosio na sport – 54 posto što se može zahvaliti izgradnji nove sportske dvorane, a izdvajanja za kulturu su iznosila 7 posto odnosno 3,3 milijuna kuna.

U tom iznosu najveći dio se odnosio na zaštitu spomenika kulture s 856 tisuća kuna, od čega se je gotovo polovica odnosila na obnovu pazinskog Kaštela (400 tisuća kuna). Na proračun Pučkog otvorenog učilišta odnosilo se je 739 tisuća kuna, 565 tisuća kuna na Muzej Grada Pazina, te 520 tisuća kuna za Gradsku knjižnicu. Na ostale programe odnosilo se je 689 tisuća kuna, pri čemu se je najviše izdvojilo za adaptaciju zgrade Društvenog centra Veli Jože Pazin – 377 tisuća kuna. – U projekciji proračuna za iduću godinu i dalje će biti najizraženija stavka s 1,2 milijuna kuna u području zaštite spomenika kulture, što ponajviše ovisi i o sredstvima koja će se u proračun sliti iz državnog i županijskog proračuna. Budući da je Osnovna glazbena škola pripojena već postojećoj Osnovnoj školi posljedično tome smanjit će se izdvajanja za Pučko otvoreno učilište, istakla je Srdoč. Najavila je skorašnju objavu programa javnih potreba u društvenim djelatnostima, te je pritom istaknula da se donošenje Pravilnika kojim će se regulirati način raspodjele sredstava donijeti Gradsko vijeće u četvrtak, 16. listopada. Referirala se je i na Kulturnu strategiju Grada Pazina prema kojoj se je viziji Pazin pozicionirao kao grad književnosti za period od 2012. do 2016.godine.

Rasprava koja je uslijedila je bila vrlo zanimljiva s različitim poljima interesa i tematikom.
Na početku je ravnateljica pazinske Gradske knjižnice Iva Ciceran prokomentirala najavljeno smanjenje sredstava ističući kako postoji veliki udio volonterskog rada u održanju kulturnih programa te je istaknula organizaciju pjesničke manifestacije Goranovog proljeća u Pazinu kao dobar primjer. Ivana Ujčić osvrnula se je na nesrazmjer izdvajanja za književnost i izdavaštvo u odnosu na mali iznos koji se za to izdvaja.
Ravnatelj POU-a Darko Tumpić ponudio je mogućnost svima koji žele suradnju prostore kojima raspolažu. – To je naša prednost, ali i mana. POU mora držati dvije zgrade, u drugoj je glazbena škola, kada bi ih uložili. U proračunu bi nedostajalo bar pet puta toliko da zgrade počnu na nešto ličiti, a to u računici nemamo. Goranovo proljeće smo odradili s budžetom od 500 kuna. No, smtram da je publiku od samih početaka potrebno odgajati, kaže Tumpić. Pročelnica Srdoč je pozvala na suradnju i istaknula kao dobar primjer održavanje Sajma udruga, te mogućnosti koje ima nekadašnja vojarna. Na to se nadovezala Nada Putinja iz društva likovnih stvaratelja da tim kompleksom treba netko tko će upravljati, „a nismo uspjeli u godinu dana napraviti model kojim će se upravljati.“ – Treba se priviknuti da se ode gore i odmaknuti od centra grada. Sajam udruga vidljiviji da je to bilo u centru grada, rekla je Putinja. Uz to osvrnula se je na to da DLS i mješoviti pjevački zbor Roženice djeluju preko 40 godina, no potrebni su im mladi voditelji udruga.
Pročelnica Srdoč obavijestila je o prijavi Grada Pazina na natječaj „Prostori (su)djelovanja“ Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te će su 2015. raditi na osmišljavanju najboljeg modela upravljanja.
Mirna Milanović, djelatnica POU rekla je kako je brine dugoročna namjena mrtvih kapitala koji se nalaze u centru grada misleći pritom na staru kino dvorana, dvorana Mirna i osjećaj da e marginaliziraju problemi.

Jedan od osnivača DLS-a i novinar Glasa Istre Mirjan Rimanić rekao je kako: „Nismo uspjeli stvoriti  Pazin kao grad kulture. Aktivnosti i spomenička baština su dvije različite kulturne stvari – te stvari treba razdvojiti. Stručnjacima treba prepustiti kulturnu baštinu, a ljudima koje vidim ovdje treba prepustiti stvaraoce. Nije se uspjelo stvoriti nešto prepoznatljivo. U gradu ima 900 srednjoškolaca, a kulturna politika grada je stvorila to da se ne može skupiti autobus učenika da ode pogledat izložbu Dalija u Rovinju ili predstavu Voltairea u Gavelli. Nema pubilke, pa ovjde ni ne žive kvalitetni stvaraoci kao primjerice u Labinu. Također, mlađi ljudi nemaju pristupa, a trenutni kulturni establišment je taj koji ne da nikom da primiriši blizu, rekao je Rimanić.
Suzana Jašić se složila s njegovim konstatacijama komentirajući da na kulturnim događanjima „nema ljudi ili su to isti koji se isrepliću“. – No, Pazin ima super poziciju da bude centar kuture, Kroz privlačenje umjetnika da dođu živjeti i stvarati u Pazin, veli. Rimanić je replicirao da postoje kvalitetni festivali poput TRad IN Etna koji su nastali iz male skupine ljudi povezujući s festivalom u Klagenfurtu, na kojem redovito nastupaju Rolling Stonesi.

Radenko Sloković, direktor Turističkog ureda TZ Središnje Istre rekao je kako predlaže da se zgrada Mirne može pretvoriti u hotel te je istaknuo kako su apartmani Laura zadnjih u 17 godina najpopunjeniji privatni objekt u čitavoj Istri, puno bolje prolazi od vila s bazenom. Ponovio je kako za vrijeme Istrakona su svi kapaciteti popunjeni. Mauro Gržetić iz udruge Albus, koja organizira tu manifestaciju istaknuo je kako imaju dobru suradnju s POU i velikim brojem drugih organizacija u kulturi, te istaknuo kako postoji odličan spoj privatnog sektora i posjetitelja manifestacija na primjeru hotela Link u Lovranu, koji na taj način privlači goste. Jašić se je nadovezala kako postoje znatne spone između kulture i turizma i naglasila kako Pazin može iskoristiti prednosti nekadašnjeg industrijskog centra, te kao grada alternative i punka. – Postoje mnoge ideje za postave s tematikom socijalizma koje bi mogle obogatiti statične kvadrate i privući veliki broj ljudi, kaže Jašić.