Ustav Republike Hrvatske utvrđuje da su kulturna i prirodna dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i da imaju njezinu osobitu zaštitu.

Temeljni propis koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kulturno dobro je širok pojam koji obuhvaća i povijesni krajolik, grad, kuću, arheološki nalaz ali i tradicionalni obrt, ples, dijalekt, … Dijele se na a) nepokretna, b) pokretna dobra i c) nematerijalna dobra, što se potvrđuje upisom u Registar kulturnih dobara, odnosno u jednu od tri liste: a) Listu zaštićenih kulturnih dobara, b) Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara i c) Listu kulturnih dobara nacionalnog značenja.

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode, zaštićene prirodne vrijednosti su jasno definirana područja koja su priznata sa svrhom i kojima se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ona osiguravaju te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način.

Prema Upisniku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode (stanje 14. listopada 2013.) u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 419 područja u kategorijama (1) Strogi rezervat, 2) Nacionalni park, 3) Posebni rezervat, 4) Park prirode, 5) Regionalni park, 6) Spomenik prirode, 7) Značajni krajobraz, 8) Park šuma, 9) Spomenik parkovne arhitekture). Na području Grada Pazina postoje dva zaštićena prirodna dobra: Pazinska jama kao značajni krajobraz i stablo čempresa u Kašćergi kao botanički spomenik kulture.

Na podstranicama možete pronaći informacije o zaštićenim kulturnim i prirodnim dobrima te kulturno-povjesnim cjelinama na području Grada Pazina, kao i sve o tekućim programima njihove obnove i zaštite.