Grad Pazin

Službene stranice Grada Pazina
Pristupačnost

Program proslave 120. obljetnice Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin


Prije sto dvadeset godina, polovinom rujna 1899. godine, utemeljena je Carsko-kraljevska velika državna gimnazija u Pazinu, prva hrvatska srednja škola u Istri, za koju je trebalo nekoliko desetljeća uporne borbe, u sklopu tadašnjih nacionalnih i političkih prilika u Istri. Ta činjenica daje Pazinskoj gimnaziji iznimno značenje. Težište značenja nije u njenoj starosti, već u prilikama i području u kojem je djelovala, u funkciji koju je odigrala u vrijeme kada se u Istri vodila teška borba za nacionalno i kulturno održanje, borba za vlastiti jezik, za vlastite hrvatske škole. Sa svojim profesorima i učenicima Pazinska gimnazija se iskazivala kao prosvjetna ustanova koja je po svojim obilježjima predstavljala značajan dio hrvatskog narodnog preporoda u Istri. Program obilježavanja 120. obljetnice Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin.

PROGRAM
TJEDNA HRVATSKE GIMNAZIJE U PAZIN
Pazin, 11.-16. studenoga 2019.
Ponedjeljak, 11. studenoga
10,30 sati – Sportski susreti (Školsko-gradska sportska dvorana)

Utorak, 12. studenoga
10,30 sati – Sportski susreti (Školsko-gradska sportska dvorana)

Srijeda, 13. studenoga
17,00 sati – Koncelebrirana sveta misa (Crkva Sv. Nikole u Pazinu)
18,30 sati – Predavanja za javnost (Dvorana Istra Spomen doma Pazin)

Četvrtak, 14. studenoga
8,30 sati – Predavanje za učenike (Plava dvorana škole)
10,30 sati – Posjet rodnoj kući Jurja Dobrile u Velom Ježenju (Rodna kuća u Velom Ježenju)
12,00 sati – Zajedničko fotografiranje učenika i djelatnika Škole (Dvorište Škole)

Petak, 15. studenoga
12,30 sati – Svečana sjednica Nastavničkog vijeća i Organizacijskog odbora za proslavu (Plava dvorana Škole)

Subota, 16. studenoga
Susret generacija maturanata i profesora
17,00 sati – Preuzimanje narukvica za ulazak u Spomen-dom (Prostori Škole)
18,00 sati Zabavni program: Kako je dobro vidjeti te opet (Velika dvorana Spomen-doma Pazin)
20,00 sati Večera i plesna zabava (Spomen-dom Pazin)
Program proslave

POVOD ZA OBILJEŽAVANJE STO DVADESETE OBLJETNICE
Prije sto dvadeset godina, polovinom rujna 1899. godine, utemeljena je Carsko-kraljevska velika državna gimnazija u Pazinu, prva hrvatska srednja škola u Istri, za koju je trebalo nekoliko desetljeća uporne borbe, u sklopu tadašnjih nacionalnih i političkih prilika u Istri. Ta činjenica daje Pazinskoj gimnaziji iznimno značenje. Težište značenja nije u njenoj starosti, već u prilikama i području u kojem je djelovala, u funkciji koju je odigrala u vrijeme kada se u Istri vodila teška borba za nacionalno i kulturno održanje, borba za vlastiti jezik, za vlastite hrvatske škole. Sa svojim profesorima i učenicima Pazinska gimnazija se iskazivala kao prosvjetna ustanova koja je po svojim obilježjima predstavljala značajan dio hrvatskog narodnog preporoda u Istri.
Hrvatska gimnazija u Pazinu bila je smještena u bivšoj vojarni, dvokatnoj zgradi na Buraju (danas zgrada Državnog arhiva u Pazinu). Prvi ravnatelj Gimnazije bio je Fran Matejčić, klasični filolog, rodom iz Pazina, a za prve profesore bili su imenovani Josip Jošt i Josip Roža. Za upis se prijavilo 128 kandidata od kojih je 101 primljen, pa je 16. rujna 1899. otvoren prvi razred u prvoj istarskoj Hrvatskoj gimnaziji. Škola je godišnje imala oko 200 učenika u osam odjeljenja. Prva matura održana je 1907. godine.
Kao prva i tada jedina takva škola za cijelu Istru, Kvarnerske otoke i za dobar dio Slovenskog primorja, na školovanje je primala i djecu iz svih tih krajeva. Radi zbrinjavanja učenika slabijeg imovnog stanja odmah je (1899.) bilo osnovano i Đačko pripomoćno društvo s Dinkom Trinajstićem na čelu. Društvo je 1913. godine potaknulo izgradnju đačkog doma (konvikta) u Pazinu.
Stara Hrvatska gimnazija u Pazinu djelovala je do 1918. g. kada je nakon talijanske okupacije Istre, zatvorena. Do tada je izvela 12 naraštaja maturanata.
Učenici Hrvatske gimnazije nastavljaju školovanje u Zagrebu, Karlovcu, Sušaku, Krku i drugim gradovima. Po završetku Prvog svjetskog rata u Karlovcu je otvoren Internat za smještaj emigranata iz Istre, Rijeke i Sušaka. Kada su se sušački učenici vratili kućama, Istrani su se priključili karlovačkoj Gimnaziji i tu su se školovali do 1925. godine. Nakon 1925. istarski emigranti uglavnom se školuju u Zagrebu, gdje je za njih bio otvoren i Internat na Markovu trgu (zatvoren 1941.), te u Krku, ali i u mnogim drugim mjestima gdje su novo utočište našle brojne izbjegle obitelji.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, hrvatska je Pazinska gimnazija nastavila svoju pedagošku i društvenu djelatnost na starim tradicijama u novom društvenom i nacionalnom ozračju, u obnovljenoj zgradi na Buraju, sada pod nazivom Hrvatska realna gimnazija u Pazinu. Već 1946. preseljena je u zgradu današnje gradske vijećnice, a zgrada na Buraju dodijeljena je Đačkom domu u kojem su bili smješteni gotovo svi učenici Gimnazije. U toj zgradi škola je djelovala do 1949., kada se preselila u novu, koju je izgradilo tadašnje Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske. Gimnazija je tada imenovana po svom nekadašnjem učeniku Otokaru Keršovaniju.
S vremenom je niža (četverogodišnja Gimnazija) prerasla u veliku s osam razreda, a od 1956. opet postaje četverogodišnja. Niži razredi ulaze u sastav Osnovne škole. U tom razdoblju u Gimnaziji je godišnje bilo prosječno 730 učenika.
Od 1956. do 1972. Gimnazija za potrebe pazinskog gospodarstva počinje osnivati pojedine strukovne škole. Tako je 1966. započela s radom Tekstilna škola za kvalificirane radnike tkalačkog i prelačkog smjera, a 1968. i Tekstilna tehnička škola za zvanje pogonskog tehničara. Od 1971. razvija se i obrazovanje kadrova za potrebe poduzeća Kamen putem Kamenoklesarske škole.
Godine 1973. od Gimnazije i strukovnih škola formiran je Srednjoškolski centar Otokar Keršovani u kojem se do 1975., uz gimnazijsko obrazovanje, verificira i realizira program opće srednje škole građevinskog smjera (za kamenoklesare) opće srednje škole tekstilnog i kemijskog usmjerenja. Nakon toga u daljnjoj fazi reforme usmjerenog obrazovanja verificiran je i pripremni stupanj te sedam usmjerenja u završnom stupnju. Od školske 1984./85. godine ukinut je pripremni stupanj pa su se učenici od prvog razreda upisivali izravno u programe pojedinih struka.
Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine, od školske 1990./91. godine u školski sustav ponovno se vraćaju gimnazije pa se u prve razrede uvodi opća gimnazija. Uz gimnazijski program uvode se programi strojarske i elektrotehničke struke.
Izgradnjom nove zgrade škole 1992. stvoreni su solidni uvjeti za rad srednjeg obrazovanja u Pazinu.
Danas Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, pravni slijednik stare Hrvatske gimnazije, broji ukupno 650 učenika razvrstanih u 27 razrednih odjela i to: 12 gimnazijskih i 15 odjela strukovnih škola. U školi je stalno zaposleno ukupno 83 djelatnika.
Škola ima tradicionalno vrlo razvijenu kulturnu i javnu djelatnost, niz izvannastavnih aktivnosti i projekata. U okviru krovnog projekta Naš put prema kvalitetnoj školi u Školi se realizira nekoliko potprojekata – Susreti škola, Na naš način, Eko moja Škola, Mladi poduzetnik, Škola demokaracije…, koji omogućuju učenicima da izraze svoje kreativne potencijale ali i pridonose stvaranju osobnosti ustanove. Škola se Ističe visokim rezultatima na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih predmeta, kao i rezultatima na državnoj maturi. Do sada je realizirala deset EU projekata.
Škola je dobitnica Ministrova priznanja za 2002. godinu, od 2017. ima dijamantni status Međunarodne Eko-škole, a od 2006. status Glasserove kvalitetne škole, prve takve srednje škole u Europi.
U Gimnaziji su kao profesori djelovali dijalektolog dr. Martin Zgrablić, književnik Vladimir Nazor, prosvjetitelj, andragog, esperantist Franjo (Fran) Novljan, klasični filolog i prevoditelj Zvonimir pl. Doroghy, geograf i kulturni povjesničar Nikola Žic, slikar i skladatelj, Saša Šantel, slovenski književnik Ivan Pregelj, dijalektolog i leksikograf dr. Božidar Finka, kiparica i slikarica Vera Fischer–Fišer, pedagog dr. Josip Malić, klasični filolog, dr. Mate Križman, sveučilišni profesor dr. Ivan (Ivo) Mardešić i drugi.
Među učenicima škole spomenimo kasnije znamenite pojedince u različitim oblastima – pravnik i publicist dr. Stojan Brajša, utemeljitelj modernog građanskog prava dr. Srećko Zuglia, crkveni i javni djelatnik dr. Božo Milanović, glazbeni pedagog, dirigent i skladatelj Josip Brnobić Humski, slovenski književnik Angelo Cerkvenik, književnik i publicist Ernest Radetić (1909.-1917.), književnik i ekonomist, akademik Mijo Mirković-Mate Balota, novinar i publicist Otokar Keršovani, slikar Antun Motika, akademski kipar Bogdan Cerovac, pjesnik i publicist Tugomil Ujčić, akademik Josip Bratulić, liječnik, dr. Ante Bartolić, crkveni i javni djelatnik Antun Hek, doktor psihologije i sveučilišni profesor Petar Turčinović, doktorica edukacijske psihologije, prof. na University of Georgia Spomenka Čalić-Newman, doktor sociologije religije Siniša Zrinšćak i drugi.
Nadahnjujući se najboljim tradicijama stare Pazinske gimnazije, profesori i učenici svojim radom i postignutim rezultatima kako u nastavi tako i u izvannastavnim aktivnostima grade ugled i prestiž kvalitetne odgojno-obrazovne ustanove 21. stoljeća, čime se ne ostvaruje samo plodotvoran kontinuitet u odnosu na prvu hrvatsku Gimnaziju u Istri, već daje zapažen doprinos svekolikom aktualnom i budućem društvenom, duhovnom i kulturnom razvoju Istre i Republike Hrvatske.

Pregled privatnosti

Koristimo kolačiće kako bi vam pružili najbolje moguće iskustvo korištenja web stranica. Kolačići su male tekstualne datoteke koje se pohranjuju u korisnikovu pregledniku. Većina kolačića sadrži jedinstveni identifikator koji se naziva ID kolačića: niz znakova koje web-lokacije i poslužitelji povezuju s preglednikom u kojem je pohranjen kolačić. To web-lokacijama i poslužiteljima omogućuje da razlikuju preglednik od drugih preglednika koji pohranjuju različite kolačiće te da pomoću jedinstvenog ID-a kolačića prepoznaju pojedinačne preglednike.

Ako imate korisnički račun na www.pazin.hr, prilikom prijave postavit ćemo privremeni kolačić kako bi znali da li vaš internet preglednik prihvaća kolačiće. Taj kolačić ne sadrži osobne podatke i nestaje čim zatvorite preglednik.

Kada se prijavite s korisničkim računom postavit ćemo nekoliko kolačića kako bi u njima sačuvali informaciju o vašoj prijavi i vaše postavke prikaza. Ovi kolačići traju dva dana, a postavke prikaza traju jednu godinu. Ako izaberete „Zapamti me“, kolačić s informacijom o vašoj prijavi trajat će dva tjedna. Prilikom odjave kolačić s informacijom o vašoj prijavi se briše.

Više o pravilima privatnosti