Obilježena 83. obljetnica donošenja Pazinskih odluka
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Pazina danas je obilježena 83. obljetnica donošenja Pazinskih odluka, povijesnog događaja od 13. rujna 1943. godine, kada su u Pazinu donesene odluke kojima je izražena volja naroda Istre za sjedinjenjem s Hrvatskom.
Svečanoj sjednici u koncertnoj dvorani Spomen doma nazočili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić, istarski župan Boris Miletić, saborske zastupnice i zastupnici Sandra Benčić, Dalibor Paus, Draženka Polović, Dušica Radojčić, Sanja Radolović i Urša Raukar-Gamulin te gradonačelnica Pazina Suzana Jašić.
Među uzvanicima bili su i predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damijanac s članovima Saveza, predsjednik Udruge antifašista Pazin Milan Antolović s članovima Udruge, predstavnici drugih udruga antifašista iz cijele Istre i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata, gradonačelnici istarskih gradova, njihovi zamjenici i izaslanici, načelnici i načelnice istarskih općina, predsjednici i predsjednice gradskih i općinskih vijeća te predstavnici mjesnih odbora Pazina, državnih i lokalnih službi, ustanova, sudova, policije, političkih stranaka, Crkve i udruga. Svečanosti su nazočili i učenice i učenici pazinskih srednjih škola i završnih razreda Osnovne škole Vladimira Nazora, njihovi profesori i ravnatelji.
Svečanu sjednicu Gradskog vijeća vodila je predsjednica Gradskog vijeća Jadranka Mrak, koja je u uvodnom obraćanju podsjetila na povijesne okolnosti u kojima su donesene Pazinske odluke – u ratnom vremenu, nakon desetljeća fašističke vlasti, nasilne talijanizacije i zatiranja hrvatskog jezika, kulture i identiteta.
Naglasila je kako Pazinske odluke danas ne pamtimo samo kao važan politički i povijesni dokument, nego i kao izraz hrabrosti, otpora fašizmu i prava ljudi da odlučuju o vlastitoj budućnosti. Posebno je istaknula odgovornost današnjih generacija da čuvaju sjećanje na ljude koji su se borili za slobodu, ali i da vrijednosti koje su im ostavili u nasljeđe ne promatraju samo kao dio prošlosti.
„Sloboda, ravnopravnost, solidarnost, poštovanje različitosti i antifašizam vrijednosti su koje imaju smisla samo ako ih živimo i danas“, poručila je Mrak.
O povijesnim događajima koji su prethodili Pazinskim odlukama i teškom razdoblju kroz koje su prolazili naši preci i pretkinje govorio je Milan Antolović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin, podsjetivši na cijenu kojom su izboreni mir i sloboda te na odgovornost današnjih generacija da ih čuvaju.
Preci kao izvor snage za izbore koje činimo danas
Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić svoje je obraćanje započela prisjećanjem na Jurja Dobrilu, Vladimira Gortana, Olgu Ban, Ružu Petrović i Božu Milanovića – ljude različitih životnih puteva, uvjerenja i vremena, koje je povezivala spremnost da djeluju i preuzmu odgovornost za zajednicu, boreći se za slobodu, obrazovanje, ravnopravnost i socijalnu pravdu.
Pritom je naglasila kako prošlost ne treba promatrati pojednostavljeno niti današnje podjele preslikavati na generacije koje su živjele u sasvim drukčijim okolnostima. Naši preci ponekad su bili na istim, a ponekad na različitim stranama, no mi danas nismo oni – mi smo novi ljudi, u novom vremenu, pred vlastitim životnim izborima. Preci nam, poručila je, trebaju biti izvor snage da ih budemo dostojni, ali i da pokušamo biti bolji od njih.
Govoreći o današnjem društvu, upozorila je na podjele i „privatiziranje domoljublja“, odnosno prisvajanje prava da se drugima određuje koliko vole svoju zemlju i kolika je njihova mjera patriotizma. Domoljublje je, naglasila je, ljubav i odanost domovini i ljudima koji u njoj žive, ali i aktivan doprinos zajednici, zaštita javnog dobra, poštovanje znanja i obrazovanja te spremnost da se na probleme upozorava i inzistira na njihovu rješavanju.
„Aktivan građanin koji štiti javno dobro nije neprijatelj države. On radi ono što bi domoljub trebao raditi“, poručila je Jašić.
Kao konkretan primjer govorila je o višemjesečnoj sječi šume na Ćićariji, gdje su mještani, lokalna vlast i mediji tražili reakciju nadležnih institucija, povezujući tu priču s problemima otpada u Gospiću, Benkovcu i Pazinu. Naglasila je kako to nisu samo priče o šumi ili otpadu, nego priče o državi i odgovornosti njezinih institucija da djeluju dok još mogu zaštititi javno dobro, a ne tek nakon što šteta nastane.
„Jer domovina nije samo zastava. Domovina je i ova šuma“, istaknula je.
Govoreći o odgovornosti svakoga od nas, osvrnula se i na riječi nadbiskupa Mate Uzinića o izboru između Babilona i novog Jeruzalema. Babilon se, kazala je, gradi ondje gdje prevladavaju strah, oholost, moć i želja za vlastitim probitkom, dok se Jeruzalem obnavlja ondje gdje svatko preuzima svoj dio odgovornosti, gdje se različitosti ne poništavaju nego usklađuju i gdje svatko, upravo iz svoje različitosti, daje svoj doprinos zajednici.
Izbor između ta dva puta, naglasila je, nije samo pitanje velikih političkih odluka – svakoga ga dana činimo svi: kao građani, radnici, službenici, župani i gradonačelnici.
Posebno se na kraju obratila mladima, pozvavši ih da putuju, upoznaju druge jezike, ljude, povijesti i načine života jer zbog toga neće manje voljeti svoj zavičaj, nego će ga, kako je kazala, voljeti zrelije – ne kao nešto što treba braniti od različitosti, nego kao nešto za što treba preuzeti odgovornost.
„Naši su preci svoje izbore napravili. Mi svakoga dana radimo svoje. Budimo ih dostojni. I, ako možemo, budimo bolji od njih“, zaključila je Jašić.
Istra spaja različitosti
Istarski župan Boris Miletić naglasio je kako je posebnost Istre upravo u njezinoj sposobnosti da kroz različita povijesna razdoblja povezuje ljude različitih iskustava i svjetonazora. Podsjetio je kako su se svojedobno povezali antifašisti, partizani i istarsko svećenstvo, dok danas važne datume istarske povijesti zajedno obilježavaju udruge antifašista i hrvatskih branitelja.
Takvo zajedništvo i međusobno uvažavanje, istaknuo je, vrijednosti su koje Istra treba čuvati i dalje prenositi novim generacijama.
„Budimo ono što Istra traži od nas – budimo ljudi“, poručio je Miletić.
Različitost ne isključuje zajedničko domoljublje
U svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske svečanoj sjednici nazočio je Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
Govoreći također o domoljublju, podsjetio je na vlastitu obiteljsku i životnu priču – njegova djeda partizana i sebe kao hrvatskog branitelja – naglašavajući da različita povijesna iskustva ne isključuju zajedničku pripadnost i ljubav prema domovini.
Upozorio je i na sve izraženiju praksu da se u javnom prostoru ne sluša što netko govori, nego se ljude unaprijed svrstava prema tome tko govori. Pravo na različita mišljenja sastavni je dio demokratskog društva, ali stvaranje neprijatelja od ljudi zato što misle drukčije, poručio je, nema mjesta u takvom društvu.
Kulturni program i polaganje vijenaca
Svečani program upotpunio je Zbor Cantus Populi, dok su Ana Ivetić, učenica Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, i Tena Mejak, učenica Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, izvele pjesmu Tina Ujevića „Pobratimstvo lica u svemiru“.
Uoči svečane sjednice, u sklopu Rujanskih svečanosti, položeni su vijenci kod centralnog križa na groblju „Moj mir“, a potom i kod spomen-ploče na zgradi u Ulici Družbe sv. Ćirila i Metoda 1, koja označava mjesto donošenja povijesnih Pazinskih odluka.
