U Podbermu obilježena 96. obljetnica strijeljanja Vladimira Gortana
Povodom 96. obljetnice strijeljanja jednog od prvih istarskih antifašista, Vladimira Gortana, delegacija Grada Pazina, pazinskih udruga antifašista i Mjesnog odbora Beram položila je danas vijenac na Gortanov spomenik u Podbermu. Spomenik, koji na tom mjestu stoji više od sedam desetljeća, simbol je borbe za slobodu Istre i sjećanja na sve one koji su svoje živote položili za ideale pravde i slobode. Na kraju komemoracije, minutom šutnje odana je počast Vladimiru Gortanu, njegovim suborcima te svim žrtvama Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Nakon toga, delegacija je posjetila spomenik u Bermu, podignut u čast mještanima koji su poginuli u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Drago Baćac iz Berma, unuk Viktora Baćca koji je zajedno s Vjekoslavom i Dušanom Ladavcem sudjelovao u akciji 24. ožujka 1929. godine, podsjetio je okupljene na početke antifašističkog pokreta u Istri, nastalog kao odgovor na fašističko nasilje nad istarskim narodom. Istaknuo je kako je presuda i smrt Vladimira Gortana, koja se dogodila 17. listopada 1929. godine, dodatno učvrstila pokret otpora koji je svoj vrhunac dosegao u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom Drugog svjetskog rata.
Vladimir Gortan bio je član tajne antifašističke organizacije koja je organizirala prosvjede i akcije protiv nasilne talijanizacije u Istri. Na dan izbora za Veliko fašističko vijeće Kraljevine Italije, 24. ožujka 1929. godine, članovi organizacije pokušali su oružanom akcijom spriječiti birače na putu prema Pazinu. Tom prilikom Vladimir Gortan ispalio je nekoliko metaka u zrak kraj Brestovice, dok su na drugoj lokaciji, kraj Kamuž brijega, njegovi suborci Viktor Baćac, Dušan i Vjekoslav Ladavac učinili isto, no pritom su dva metka rikošetirala i ranila dvojicu seljaka, od kojih je jedan kasnije preminuo.
Zbog tih događaja, Gortan i njegovi drugovi uhićeni su i mučeni u Rimu, a potom vraćeni u Pulu na suđenje. Iako je prvotno bila zatražena smrtna kazna za svih petoricu, nakon intervencije pape Pija XI. Mussolini je naredio da samo jedan bude osuđen na smrt – izbor je pao na Vladimira Gortana. Strijeljan je 17. listopada 1929. godine u Puli, na mjestu koje danas nosi ime “Gortanova uvala”. Njegovi su posmrtni ostatci 1953. godine preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma, njegova rodnog mjesta, gdje i danas počiva.
Njegovi suborci Živko Gortan, Viktor Baćac, Dušan i Vjekoslav Ladavac, osuđeni su na po 30 godina strogog zatvora i 10 godina policijskog nadzora, a kazne su im kasnije smanjene. Godine 1938. svi su bili pušteni uvjetno na slobodu.
Na primjeru antifašističkih boraca iz prošlih vremena, i danas možemo aktivno pružati otpor idejama rasne, nacionalne, vjerske i druge netrpeljivosti, prije svega edukacijom i promicanjem vrijednosti tolerancije i slobode među mlađim naraštajima.
