Pazin i Clusone službeno povezani Poveljom o bratimljenju

Pazin se u nedjelju, 27. rujna 2026., pobratimio s Clusoneom, gradom u pokrajini Bergamo u talijanskoj regiji Lombardiji. Povelju o bratimljenju potpisali su gradonačelnica Pazina Suzana Jašić i gradonačelnik Clusonea Massimo Morstabilini, u nazočnosti generalnog konzula Republike Hrvatske Stjepana Ribića. Time je službeno potvrđena suradnja koja se između dvaju gradova razvija od 2023. godine. Potpisivanje je održano tijekom prvog međunarodnog susreta građana u sklopu projekta DOMAS, na kojem je sudjelovala i pazinska delegacija od 25 predstavnika udruga, Grada Pazina i gradskih ustanova.

Prvi kontakti s Clusoneom uspostavljeni su u srpnju 2023. na poziv konzula Ribića. U travnju 2024. delegacija Clusonea predvođena gradonačelnikom Morstabilinijem posjetila je Pazin. Obišla je sajam AgroTerru, Kaštel i crkvu Svete Marije na Škriljinah kod Berma te prisustvovala koncertu Mješovitog pjevačkog zbora „Roženice“. Pazinska delegacija na čelu s gradonačelnicom Jašić uzvratila je posjet u srpnju iste godine, a Gradsko vijeće Grada Pazina 21. studenoga 2024. donijelo je Odluku o uspostavljanju suradnje. Zbor „Roženice“ gostovao je u Clusoneu u ožujku 2025.

Konkretan sadržaj suradnji dao je zajednički europski projekt „DOMAS – The Dance of Memory and Solidarity“, koji se provodi u okviru programa CERV (Citizens, Equality, Rights and Values). U njegovu su središtu dva srednjovjekovna prikaza Plesa mrtvaca, u Bermu kraj Pazina i na pročelju Oratorija dei Disciplini u Clusoneu. Cilj projekta je povezati dva grada kroz očuvanje baštine, druženje generacija i aktivno uključivanje građana. Projekt traje 12 mjeseci, a drugi međunarodni susret građana održat će se u Pazinu u ožujku 2027.

Osim kulture, bratimljenje otvara mogućnosti suradnje u sportu, obrazovanju, gospodarstvu i turizmu. Tu su razmjene djece i mladih, škola, sportskih klubova i udruga, povezivanje sajmova AgroTerra i Mostra Zootecnica te zajedničke prijave na europske fondove.

Grad Pazin zahvaljuje generalnom konzulu Stjepanu Ribiću, na čiji je poziv suradnja i započela, te članovima odbora za bratimljenje, koji su svojim radom pridonijeli potpisivanju Povelje.