Grad Pazin

Službene stranice Grada Pazina

Od Vodnjanca koji je papi pisao bule do ubijenog sindikalca

adag3151093

Čitav niz eminentnih povjesničara, povjesničara umjetnosti, publicista, svećenika, novinara, pisaca i pjesnika izredao se na tradicionalnom 41. povjesničarskom skupu Pazinski memorijal koji se već treću godinu zaredom u dvorani Istra pazinskog Spomen doma održao na temu “Istaknute ličnosti iz života Istre u 20. stoljeću”.

Susret je otvoren obljetničkim temama vezanim za značajne povijesne događaje 20. stoljeća te 45. godišnjicu utemeljenja pazinske Katedre čakavskog sabora za povijest Istre, organizatora Pazinskog memorijala, o čemu je govorio njen sadašnji predsjednik Josip Šiklić. Sedamdeset godina nakon svršetka Drugog svjetskog rata povjesničar Darko Dukovski dotakao se burnih i kontraverznih događaja koji su se zbivali na istarskom poluotoku na samom kraju rata i poraću, dok se Davor Mandić osvrnuo na stotu godišnjicu tajnog Londonskog ugovora kojim je nakon Prvog svjetskog rata dobar dio istočnog Jadrana pripao Italiji. Podsjetio je da su tadašnje Sjedinjene Američke Države, inspirirane Wilsonovim pravom na samoodređenje naroda spriječile potpunu realizaciju ugovora. Tadašnju diplomatsku prevrtljivost i nemoralnost velikih sila može se usporediti s onom kakvu ponovno možemo svakodnevno zapaziti gledajući večernji TV-dnevnik, zaključio je Mandić.

Idući niz predavanja trebao je otvoriti Miroslav Bertoša na temu “Povjesničar Cammilo De Franceschi između zanosa Ottocenta i stvarnosti XX. stoljeća”, međutim, bio je spriječen. Stoga je slijedio Milan Rakovac govoreći na temu “Miljenko Benčić – od partizana do direktora”. “Bio je jedan od glavnih protagonista gotovo ekstatične faze privredne eksplozije od druge polovine šezdesetih do osamdesetih kada je Pazin postao najveće čudo u tom istarskom mirakulu”, kazao je Rakovac dodavši da su dotad samo Pula i Kopar bili industrijski, gradići na obali turistički centri, a sve ostalo bilo je manje-više prepušteno samo sebi”. Tullio Vorano govorio je o Giovanniju Ivanu Pipanu predvodniku labinskih rudara koji je život posvetio poboljšanju položaja radnika te se zalagao da labinske rudnike preuzme rudarska zadruga. Nakon sloma štrajka protjeran je iz Istre, a sindikalni rad nastavlja u Chicagu. Zbog beskompromisnog djelovanja u sindikatu vozača pekarskih proizvoda ovaj heroj radničke klase biva ubijen od strane plaćenih ubojica. Zbog spriječenosti referat Borisa Biletića “Tugomil Ujčić-svestrani svjedok vremena” izložio je Josip Šiklić, dok je Vladimir Pernić govorio na temu “Renato Pernić-putnik Istrom”.

O sportskoj biografiji i zanimljivostima iz života slavnog boksača Mate Tea Parlova dojmljivo je govorio sportski novinar Robert Matteoni, a posebno je bio zanimljiv opis atmosfere najznačajnijih Parlovljevih borbi.

Nakon predaha predstavljen je zbornik “Dr. Juraj Dobrila i stoljeće Krasne zemlje” o kojem su govorili Slaven Bertoša, Robert Matijašić i urednik Josip Šiklić. U nastavku izlaganja Elvis Orbanić je izložio referat Stipana Trogrlića na temu “Josip Ujčić, beogradski nadbiskup – mirotvorac u nemirnim vremenima”. Ujčić je među ostalim poznat i po pismu zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu u kojem još 9. srpnja 1941. godine negoduje zbog progona i zločina nad Srbima, a kojeg je Stepinac proslijedio fašističkom diktatoru Ante Paveliću. Mirela Mrak izložila je temu “Nadbiskup Josip Pavlišić”, dok je Marijan Jelenić govorio o latinistu Svete stolice Giuseppeu Del Tonu iz Vodnjana. Ova slabo poznata, a zanimljiva ličnost stigla je u Vatikan još 1932. godine gdje živi i radi sve do pontifikata Ivana Pavla II. Del Ton je kao pisac papinskih bula bio vrlo prisan s rimskim biskupima, a “nikad nećemo znati koje su Del Tonove ideje obišle svijet potpisane papinim imenom”. Ovaj skroman i samozatajan Vodnjanac bio je poznat po mudrim izrekama (“Ljubav je čežnja za boljim”), a zbog besprijekornog života predložen je za beatifikaciju.

Na temu “Župnik Šime Červar, uloga i značaj” govorio je Branislav Ostojić, o gospodarstveniku i dobrotvoru Primu Rovisu Elvis Orbanić, o pulskom gradonačelniku i jednom od potpisniku Pazinske deklaracije Franji Nefatu Filip Zoričić, a susret je zatvorio Ivan Žagar na temu “Paul Kupelwieser i turistička modernizacija južne Istre (1894.-1919.)”. (A. DAGOSTIN, Glas Istre, 05.10.2015.)

Kolumna R. Matteonija o Pazinskom memorijalu: http://www.ipazin.net/?p=31135

 

Copyright Grad Pazin. Sva prava pridržana.