Božićni sajam pazinske knjige 2016.
Približiti izdanja pazinskih autora i nakladnika pazinskoj publici, predstaviti književna izdanja o Pazinu i Pazincima, popularizirati i knjigu kao kulturno dobro i Pazin kao grad knjiga, sve su to ciljevi Božićnog sajma pazinske knjige koji je u petak, 16. prosinca, po sedmi put održan u pazinskom Spomen domu u organizaciji gradske uprave i Pučkog otvorenog učilišta, kako su ih na kratkoj jutarnjoj ceremoniji otvorenja opisali pazinski gradonačelnik Renato Krulčić i pročelnica gradskog odjela za društvene djelatnosti Nevija Srdoč. Svoja stara izdanja koja čame u mraku skladišta a nekome bi ipak mogla biti zanimljiva, ali i sasvim recentne knjige, na sajmu su po vrlo povoljnim cijenama (bilo je čak i knjiga za 5 kuna) ponudili Državni arhiv u Pazinu, Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Gradska knjižnica Pazin, izdavačka kuća “Josip Turčinović”, Katedra čakavskoga sabora Pazin, pazinski ogranak Matice hrvatske, Muzej grada Pazina, pazinsko Pučko otvoreno učilište, te kao gost ovogodišnjeg sajma, Matica hrvatska iz Buja.
Tijekom dana održano je i nekoliko popratnih programa, a prvi među njima bio je namijenjen najmlađima. Bila je to projekcija snimke lutkarske predstave “Tote j’ boje stati”, napravljena prema slikovnici Zlatana Varelije u kojoj su sakupljene pučke predaje i legende s Bujštine. Okupljenoj djeci iz pazinskog vrtića i osnovne škole Zlatan Varelija pričao je kako je nastala ova knjiga, te kako je uz sudjelovanje učenika umaške Osnovne škole Marije i Line pretočena u predstavu.
Tijekom dana na sajmu su predstavljeni još CD s poezijom Borisa Domagoja Biletića i glazbom Darija Marušića “O ljubavi i smrti/On love and death”, monografija o 154. brigadi Hrvatske vojske, zbirka čakavske poezije “Saka vas ima svoj glas” u izdanju matice Hrvatske iz Buja, te knjiga Elvisa Orbanića “Ignacije Gaetan Buzetski”, a premijerno je predstavljena i knjiga pazinske pjesnikinje Smiljane Bertoša, poetsko-likovna mapa s crtežima Renata Percana, naslova “Ispod sunčeva uzglavlja”. O Percanu kao umjetniku čije djelo i značaj daleko nadrastaju granice zavičaja i domovine pobliže su govorili Josip Šiklić i David Ivić, dok je Boris Domagoj Biletić za stihove Smiljane Bertoša rekao kako su komplementarni s Percanovim crtežima, kako iz njih izviru ljubav, žudnja, potreba za pripadanjem, davanjem i primanjem, te mediteranski krajolik u kojem je diskretno prisutno more kao simbol duševnog nemira; i zaključio kako je riječ o “neobičnoj, dobrodošloj i jako vrijednoj knjizi”.
Tekst preuzet sa www.glasistre.hr
