Prema definiciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kulturno-povijesne cjeline jedinstvene su skupine gradskih ili seoskih građevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost, a međusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obilježja. To su:
A) Povijesna naselja i dijelovi naselja: urbane i poluurbane cjeline, gradska središta, seoske cjeline, lječilišni i bolnički kompleksi, povijesna parcelacija, dijelovi naselja (povijesne gradske četvrti, trgovi, ambijenti, ulice, blokovi).
B) Povijesno-memorijalna područja: mjesta povijesnih događanja, spomen-parkovi, mjesta masovnih stradanja, groblja, legendarna područja i mjesta.
Na području Pazinštine nalaze se četiri zaštićenaq kulturna dobra kategorizirana kao kulturno-povijesne cjeline:
Kulturno – povijesna cjelina Berma / RRI-0046-1962.
Beram je selo na brežuljku uske doline koja od Pazina vodi prema zapadnoj istarskoj obali. Današnje mjesto nastalo je na mjestu prapovijesne gradine, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi i prapovijesna žarna nekropola u podnožju brežuljka. U srednjem vijeku naselje je bilo opasano zidinama – koje su danas samo djelomično sačuvane – s četverokutnom obrambenom kulom. Uske, dugačke ulice s nizovima kuća radijalno se šire od središnjeg gradskog trga sa župnom crkvom sv. Martina. U sklopu cjeline nalaze se i rodna kuća Vladimira Gortana i spomenik Vladimiru Gortanu, a posebno je značajan spomenik crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju sa zidnim slikama majstora Vincenta iz Kastva.
Kulturno – povijesna cjelina Lindar / RRI 0050-1963.
Lindar je naselje smješteno na brežuljku, na putu između Gračišća i Pazina. U srednjem vijeku bio je okružen gradskim zidinama od kojih su sačuvani samo manji dijelovi. U grad se ulazilo kroz dvoja gradska vrata, od kojih su rekonstruirana ona na ulazu u naselje. Kaštel se nalazio na kraju naselja, na mjestu na kojem se danas nalazi trg s župnom crkvom sv. Mohora i Fortunata. Raster ulica je u osnovi srednjovjekovni, sačuvani su dijelovi kuća iz 15. i 16. st. i loža iz 17. st. Unutar naselja nalazi se crkva sv. Sebastijana i Fabijana iz 1531., a na samom ulazu u naselje nalazi se kapela sv. Katarine iz 14. st. s oslikanim prikazom «Živog Križa» iz 1409.
Kulturno-povijesna cjelina naselja Trviž / RRI-0051-1963.
Trviž smješten nekoliko km SZ od Pazina, malo je naselje zbijenog tipa organizirano poput srednjovjekovnih gradića na brdu. U pisanim se izvorima prvi puta spominje 1177. god. kada ga papa Aleksandar III. ustupa porečkom biskupu. U istom stoljeću nastaje najstariji sačuvani spomenik Trviža, crkva sv. Petra na groblju, radikalno pregrađivana tijekom povijesti. Iako je često bio u žarištu graničnih sukoba, Trviž nije bio opasan zidinama, međutim u njegovom se središtu nalazila masivna obrambena kula, kako saznajemo iz sačuvanih crteža Valvasora i Petronija. Trobrodna župna crkva BDM sv. krunice (1897.), sagrađena je na mjestu ranije srušene crkve.
Osim zaštite Trviža kao kulturno-povijesne cjeline, u mjestu su, kao pokretno kulturno dobro, zaštićeni su i ostaci drvenog oslikanog tabulata iz Crkve sv. Petra i Pavla (P-4671).
Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina / Z-5418
Iako nema tragova pretpovijesne i antičke naseljenosti, moguće je da se naselje formiralo prije njegovog prvog spomena u ispravi cara Otona II iz 983., u kojem je zabilježeno darovanje kaštela Pazin porečkom biskupu. Grad se isprva širi uz utvrdu sa njene sjeverne strane, u tom je dijelu sačuvano najviše starih jednokatnih stambenih građevina iz 13.-17. st. Od Kaštela prema istoku podignuta je ž.c. sv. Nikole te je na tom potezu grupiran daljnji razvoj stambenih građevina tijekom 15.-16. st., te krajem 19. i poč. 20. st. Treći stambeni blok, Buraj, formiran južno od utvrde, funkcionirao je gotovo kao samostalno naselje. Grad se dalje širio prema istoku gdje je premješteno njegovo središte.
Grad Pazin je 2017. godine izradio Plan upravljanja starom gradskom jezgrom u Pazinu. Plan upravljanja predstavlja temeljni strateško-planski dokument kojim se određuju način i smjernice upravljanja starom gradskom jezgrom kao kulturnom baštinom u razdoblju od 2018. do 2023. g. Plan upravljanja predstavlja fleksibilan dokument koji je u stanju osigurati očuvanje iznimnih vrijednosti lokaliteta, analizirati utjecaj promjena ne samo u kulturnom već i u socio-ekonomskom kontekstu.
Dokument:Plan upravljanja starom gradskom jezgrom.pdf