Grad Pazin

Službene stranice Grada Pazina

EU fondovi

Europski fondovi su financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Prije pristupanja u članstvo Europske unije, Hrvatskoj su bili na raspolaganju pretpristupni programi čija je osnovna svrha pružanje financijske i tehničke pomoći zemljama kandidatkinjama u procesu priprema za punopravno članstvo u Europskoj uniji:

  1. OBNOVA
  2. CARDS  (Pomoć Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju),
  3. PHARE (Poljska i Mađarska – pomoć za ekonomsku obnovu),
  4. ISPA (Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju),
  5. SAPARD (Program za poljoprivredu i ruralni razvitak),
  6. IPA (Instrument pretpristupne pomoći)

 
Iz programa OBNOVA bilo je raspoloživo 62,45 milijuna eura, od čega je najviše utrošeno na projekte obnove u ratom razorenim područjima. Slijedio je program CARDS  koji je  zamijenio sve dotadašnje mehanizme pomoći Europske unije državama  regije tzv. zapadnoga Balkana, bio je namijenjen jačanju administrativnih kapaciteta, a raspoloživa sredstva iznosila su 260,00 milijuna eura. Oba programa bila su dostupna zemljama koje imaju status zemlje potencijalne kandidatkinje za članstvo u Europskoj Uniji.

Nakon što je 18. lipnja 2004. Republika Hrvatska stekla status zemlje kandidatkinje, postali su joj dostupni pretpristupni programi prve generacije: PHARE, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 252,00 milijuna eura za razdoblje od 2005. do 2006. godine. Program PHARE bio je usmjeren na projekte jačanja kapaciteta zemlje za članstvo u Europskoj Uniji, iz programa ISPA financirani su infrastrukturni projekti u području prometa i zaštite okoliša, a program SAPARD koristio se za unaprjeđenje poljoprivrednih gospodarstava i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Od 2007. godine program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) zamjenjuje sve prijašnje programe. Program je bio namijenjen pružanju pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo kroz pet komponenti:

  1. Tranzicija i jačanje institucija,
  2. Prekogranična suradnja,
  3. Regionalni razvoj,
  4. Razvoj ljudskih potencijala,
  5. Ruralni razvoj.

Sastavni dio IPA-e  bio je IPARD odnosno njegova 5. komponenta Ruralni razvoj. Glavni cilj IPARD programa bio je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a imao je tri prioriteta:

  1. Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda,
  2. Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a (program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregijama, bez obzira na postojeće administrativne granice, stvaraju i sufinanciraju projekti koji uključuju što više interesnih motiva onih koji žive na tom prostoru – pristup odozdo prema gore),
  3. Razvoj ruralne ekonomije (ima za cilj pomoći razvoju i poboljšanju osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast, poboljšali životni i radni uvjeti u ruralnom području, te općenito, spriječila daljnja depopulacija).

 

Grad Pazin je do sada sudjelovao u slijedećim projektima financiranih od strane Europske unije:

  1. IPARD (mjera 301) – „Izgradnja kolektora fekalne kanalizacije Stari Pazin-kolektor i kućni priključci“ – nositelj projekta: Grad Pazin

  2. IPA Adriatic CBC – „ARCHEO.S.“ – nositelj projekta : Apulijsko narodno kazalište iz Barija, Grad Pazin sudjelovao kao projektni partner.

    Grad Pazin u suradnji s partnerskim institucijama Konzorcijem Teatro Pubblico Pugliese, Bari, Italia, Gradom Fier, Albania; Gradom Igoumenitsa, Grčka; Fondacijom gradova teatra – Teatro stabile delle Marche, Ancona, Italia i Regijom Abruzzo provodio je projekt Archeo.s. (akronim od System of the Archaeological Sites of the Adriatic Sea). Trajanje projekta je prvobitno trebalo biti 24 mjeseca, počevši od 1. travnja 2010. god., međutim projekt je produžen za još 6 mjeseci (do 31.8.2013.)

    Projekt je  imao za cilj prevladavanje problema vezanih za promociju kulturne baštine, poticanje lokalne politike na razvoj inovativnih načina upravljanja kulturnom baštinom  i općenito gospodarski i socijalni održivi razvoj  kroz priliku za otvaranje mnogobrojnih kvalificiranih radnih mjesta.

    Projektom se realiziralo: stvaranje integrirane mreže kulturnih dobara na području uz Jadransko more; plan upravljanja kulturnim dobrima na područjima partnera u projektu; realizacija osam produkcija i realizacija pet umjetničkih sezona na kulturno-povijesnim lokalitetima partnera u projektu.

  3. ESF (Razvoj ljudskih potencijala) – „Pazi(n) Proračun!“ – nositelj projekta: udruga GONG, Grad Pazin sudjeluje kao partner

    Projekt Pazi(n) proračun! provode GONG, Grad Pazin i Društvo “Naša djeca” Pazin tijekom 2014. godine. Riječ je o modelu zajedničkog donošenja proračuna u kojem građani odlučuju o tome što će se financirati iz proračuna za 2015. godinu.

Kronologija korištenja EU fondova u RH

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, od 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska je postala korisnica sredstava iz europskih fondova, u visini 655,1 milijuna eura namijenjenih financiranju prvih šest mjeseci članstva. EU sredstva korisnicima u Hrvatskoj dostupna su kroz bespovratna sredstva tzv. “grant sheme”, javne ugovore te posebne kreditne linije financijskih institucija Europske unije.Najznačajniji EU fondovi su:

  • Kohezijski fond – instrument namijenjen najmanje razvijenim državama članicama Europske unije za provedbu projekata kojima se poboljšavaju okoliš i prometna infrastruktura koja je  dio transeuropske prometne mreže. S gotovo 80 % sredstava namijenjenih za pomoć državama članicama, to je jedan od najizdašnijih i najvažnijih instrumenata, a specifičan je po tomu što pravo na sufinanciranje imaju samo države članice čiji je bruto domaći proizvod manji od % prosjeka Europske unije i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Sredstvima iz kohezijskog fonda mogu se financirati:
  • transeuropske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) i paneuropski koridori,
  • transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave,
  • okolišna infrastruktura radi preuzimanja EU standarda zašite okoliša,
  • učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije.
  • Strukturni fondovi:
    1. Europski socijalni fond (ESF) – instrument koji služi ostvarivanju strateških ciljeva politike zapošljavanja u europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti,  s ciljem uspostavljanja gospodarske i socijalne ujednačenosti na razini cijele Europske unije.
    2. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – fond namijenjen državama članicama EU za ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, proizvodnju, jačanje turističke ponude, ulaganja u informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu. Hrvatska će kroz korištenje tog instrumenta, a posebice se to odnosi na tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća te znanstveno-istraživački sektor, imati na raspolaganju sufinanciranje od 50 do čak 75 % ukupne vrijednosti projekta.
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe kroz LEADER pristup. LEADER pristup se odnosi na lokalne strategije razvoja koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore (lokalno stanovništvo i lokalna uprava su uključeni u taj proces). U okviru pristupa važan je faktor osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje.
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. Moguće je financirati sve sektore ribarske industrije – ribarstvo, akvakulturu (uzgoj ribe, školjkaša i podvodnog bilja) te obradu i marketing ribarskih proizvoda.

Korisni linkovi:

 

Korisne publikacije

Copyright Grad Pazin. Sva prava pridržana.